FIT ROK 4.12.2006 GRUPA A 1.Funkcije fin.sustava - plaćanja, štednje, kupovne moci ili sve navedeno 2.Posredovano financiranje-primjeri 3.Zatvoreni fond uzajamne pomoci – Unit Trust, Fiksni udjeli ili promjenjivi udjeli ili sve navedeno 4.SWIFT 5.HSVP – za velika plaćanja i jos nesto je bilo odgovor 6.Štedno-kreditna zadruga ima karakteristike depozitne institucije i hipotekarne banke 7.Kamata na odobrene kredite – aktivna ili pasivna 8.Ograničavanje kamatnih stopa dovodi do toga da neka poduzeca imaju bolji bonitet nego neki posrednici(banke). To je posljedica koje pojave: 9.Sto predstavlja sektor ponude? 10.Razlika bank. I nebank. Instituc. 11.Medjunarodna bankovna doznaka – uvoznik izvozniku i kad nema veceg rizika 12.Kontokorentni kredit 13.Na odobrene kredite banka naplacuje – aktivnu ili pasivnu kamatu? 14.Tko nadzire devizno trziste u RH? – devizni inspektorat, Carinska i Devizni inspektorat 15.Stedno kreditne zadruge – skupljaju sredstva od novcano suficitarnih i raspodjeljuju ih novcano deficitarnim jedinicama i na primaju depozite GRUPA B 1.Funkcija likvidnosti 2.Sektor potraznje 3.Koje nisu nedepozitarne institucije? – navedeno bilo stedionica i onih zadruga i sve navedeno 4.Tko izdaje trezorske zapise? – MF (a emitira valjda HNB) 5.HNB provodi : emitira trezorske zapise , je fiskalni agent 6.Kako osiguravatelji prikupljaju sredstva: emisija dionica, emisija obveznica, dugorocni ugovori, sve navedeno 7.Certifikat o depozitu je – prenosiv, neprenosiv, potvrda o depozitu 8.Kako se zove poslovanje banaka sa malim poduzecima i gradjanima (RETAIL BANKING) 9.Koji je naziv sredstava u sredisnjoj banci u SAD-u(FEDERAL FUNDS) 10.HSVP kad obracunava.. tako nesto – u realnom vremenu, na kraju dana… 11.Tko su sudionici HSVP – banke i HNB 12.Tko obavlja nadzor nad NKS-om? – FINA 13.Rambursni kredit 14.Lombardni 15.Negocijacijski akreditiva – Daleki Istok i Angloamerika 16.Razlika aktivne i pasivne kamatne stope (KAMATNA MARZA) 1.koje su prednosti posredovanog od izravnog financiranja( u skripti ih ima 5, ali se trazilo 4) 2.Novcano trziste 3.Mjenica 4.NKS – nacionalni klirinski sustav najvažnije funkcije hnb (7) 2. kreditna sposobnost 3. protest mjenice 4. dizintermedijacija za nadopunit 1. trezorske mjenice izdaje _________ ( ministarstvo financija) 2. posebna vrsta akceptnog kredita što ga banke odobravaju na osnovi robnih dokumenata _______-(rambrusni kredit) na zaokruživanje 3. indirektno financiranje nije: kad kućanstva NSJ ulažu u štednju kupujući dionice koje je emitiralo poduzeće NDJ. 4. Rambrusni kredit je -posebna vrsta akceptnog kredita što ga banke odobravaju na osnovi robnih dokumenata - primjenjuje se pri uvozu robe iz prekomorskih zemalja 5. međunarodna bankovna garancija dva odgovora su bila točna -prmjenjuje se kad nema većeg rizika -istrument međunarodnih plaćanja.... 6. lombardni kredit je 7.nsk 8. definicija bankovnog konzorcija a bilo je ponuđeno par odgovora 1. funkcije financijskog sustava 2. bankovna garancija definicija i vrste 3. kreditna kartica 4. financijske institucije (ili je tu možda bilo kompanije ) tko ih osniva i zašto na zaokruživanje 1. rezident je 2. burza vrijedonosnica a)samo ćlanovi mogu poslovati b) telefonom i faksom se possluje c)nasdaq d) ništa od navedenog 3. Posredovano financiranje 4. lombard -relombard 5. da li hnb može poslovati s gubitkom 6. Merges je 7. Pravne osobe mogu imati a)dva ili više računa za svaku organizacijsku jedinicu b) jedan račun za tekuće potrebe c)jedan račun za posebne potrebe 8. Kako se zove račun preko kojeg pravne osobe obavljaju plaćanja a) žiro račun b) tekući račun 9. HNB ima (za nadopuniti) nabrojene su tri vrste neovisnosti i treba nadopisati 4. Jel netko mozda zna odgovore na ova 2 pitanja: Koliki je ROE bio 2005.god? Koji je zadatak Savjet-a CB? 1. Najvažnije funkcije HNB-a (7) 2. Dizintermedijacija 3. Kreditna sposobnost 4. Prosvijed tj. protest mjenice Ja osobno sam pisao grupu C: 1. Izravno financiranje sa primjerom 2. Sekuritizacija u užem i širem obliku 3. Funkcije Financijske agencije (FINA) (7) 4. Revolving kredit Također sam primjetio ponavljanje i ove grupe.. 1. Funkcije financijskog sustava 2. Bankovna garancija definicija, vrste 3. Kreditna kartica 4. financijske kompanije (tko ih osniva i zašto) 1. nešto sa sekuritizacijom 2. revolving kredit 3. funkcije fine Grupa A: 1.prednosti neizravnog nad direktnim financiranjem 2.HVSP što je i tko sudjeluje 3.Novčano tržište i koja mu je glavna funkcija 4.Mjenica esejna: 1. Okrupnjavanje banaka 2. Novčano tržište + primarni zadatak 3. Mjenica, što je i svrha 4. Grace period pitalice (jedna mi fali pa molim nekog ako se sjeća neka je nadopuni, važno mi je): 1. Likvidnost je.. 2. Nedepozitne institucije, karakteristike 3. Nadopunit temeljnu funkciju HNB-a 4. Zatvoreni investicijski fondovi, karakteristike 5. 6. Kredit..bla bla.. valda je odg RAMBURSNI ili Robni - nemam pojma 7. NKS - to ha nadzire ili tak nešt 8. Računi, koliko kojih može imat poduzeće.. i guess.. - isto se baš ne sjećam 9. Nalog za isplatu, što treba imati 10. Tko izdaje komercijalne zapise (jel odgovor PODUZEĆE?) 6. rambursni 7. vlasnik i operativni upravitelj NKS-a je FINA 8. ovo za račune stvarno nisam siguran... 9. mora sadržavati: br. računa platitelja, ime platitelja, statističko obilježje, datum isplate...ne znam točno što je sve bilo navedeno ali mislim da je odgovor "sve navedeno" točan 10.Komercijalne zapise izdaju poduzeća 1.primarno i sekundarno trziste 2.funkcije fine 3.hvsp 4.okrupljivanje banaka Esejska: 1.Prednosti (njih 4) posredovanog u odnosu na izravno financiranje 2. Što su financijske kompanije, tko ih osniva i zašto? 3. Lombardni kredit, definicija i svrha. 4. Bitni sastojci mjenice (njih Zaokružilice: 1.Razdoblje početnog roka zajma u kojem dužnik nije obvezan započeti vraćanje zajma -> GRACE PERIOD 2.GMAC je -> financijska kompanija 3. Napisana definicija JEDNOBANKOVNOG HOLDINGA pa je to trebalo zaokružiti 4. DISINTERMEDIJACIJA je ...pa treba zaokružiti definiciju 5.Napisana definicija KONTOKORENTNOG KREDITA pa je to trebalo zaokružiti 6. Nalog za uplatu ili isplatu nisam sigurna..ponuđeni su bili bitni elementi svota, naziv..ne sjećam se 7. Nekakva provizija kod Revolvig kredita za nadopuniti ...........(ako je to tko znao neka napiše odgovor) 8.Tržište kapitala i novčano tržište povezani su na sljedeće načine....pa treba zaokružiti točno btw sve navedeno je točno 9.Sporazum .......... (ako se netko sjeti neka nadopiše toga se ne mogu sjetiti) 10. Funkciju samostalnog i neovisnog određivanja i provođenja monet. politike, određivanje mjera i instrumenata za reguliranje kreditne aktivnosti HNB ostvaruje: a) neš pod a b) politikom otvorenog tržišta c) odobravanjem kredita bankama d) b i c je točno ( odgovor d je točan) 1. razlika između direktnog i indirektnog posredovanja 2. bitni dijelovi mjenice 3.rambusni kredit i koja mu je svrha 4. financijske kompanije, što su i zašto se osnivaju 1.NKS 2.Prednosti posredovanog financiranja 3.Mjenica 4.Novcano trziste 1. razlozi za orupnjavanje banaka (rekao je da ih samo nabrojimo u obliku natuknica) 2. koji su financijski intrumenti na trzistu kapitala 3. rambursni kredit 4. garancija i njene vrste 1. sekuritizacija u užem i širem smislu, 2. revolving kredit, 3. razlike depozitnih i nedepozitnih institucija, 4. grace period. 1. funkcije HNB 2. objasni disintermedijaciju i zbog čega do nje dolazi 3. kreditna sposobnost 4. objasni protest na mjenici grupa a 29.1.2007 esejska pitanja 1.rambursni kredit 2.prednosti posredovnog naspram izravnog financiranja 3.mjenicne potrepštine 4.burzovni index pitalice: novcano tržište pos terminal evergreen kredit kontokorentni nacionalni klirinški sustav rate otplate kredita...odg je anuiteti(to je za nadopunit) funkcija plačanja od esejskih se vrte stalno ovo: NOVČANO TRŽIŠTE MJENICA NKS FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA BANKOVNA GARANCIJA KREDITNA KARTICA FINANCIJSKE KOMPANIJE FUNKCIJE HNB-a DISINTERMEDIJACIJA KREDITNA SPOSOBNOST SEKURITIZACIJA REVOLVING KREDIT BITNI SASTOJCI MJENICE RAMBURSNI KREDIT PREDNOSTI INDIREKTONOG NAD DIREKTNIM BURZOVNI INDEKSI GRACE PERIOD OKRUPNJAVANJE BANAKA PRIMARNO I SEKUNDARNO TRŽIŠTE FUNKCIJE FINE 1. Funkcije središnje banke (7). 2. Disintermedijacija, što je i nabrojiti uzroke? 3. Kreditna sposobnost 4. Mjenica - protest objasniti Pitalice: 1. Primjer idirektnog financiranja NIJE:...... 2. Definicija i trebalo se zaokružiti BANKOVNI KONZORCIJ 3. Otvoreni investicijski fond: a) ima fiksni broj udjela b) Investment Trust c) bilježi veliki pad u RH d) ništa navedeno - TO JE ODGOVOR!! 4. Kratkoročni bankovni kredit na osnovi pokretnog realnog pokrića - nakit, slike, umjetnine Zaokružiti odgovor - LOMBARDNI KREDIT 5. Bila je definicija koju je trebalo nadopuniti... RAMBUSNI KREDIT 6. Rambusni kredit je.... 7. NKS je.... 8. Međunarodna bankovna doznaka je... evo grupa A 1.novčano tržiše i zadatak 2.mjenica i svrha 3.hsvp i sudionici 4.prednosti posredovnog nad izravnim fin. rambursni kredit međunarodni dokumentarni akreditiv lombardni bankovna garancija 1. Funkcije HNB-a 2. Sekutarizacija, u užem i širem smislu 3. Rambursni kredit, definicija i svrha 4. Međunarodni dokumentarni akreditiv bankovni konzorcij financijske kompanije prednosti indirektnog nad direktnim lombardni kredit Revolving kredit (engl. revolving credit, njem. Kredit gegen automatisch verlängerbaren Kreditbrief) je sporazum po kojem kreditor stavlja određeni iznos novčanih sredstava na raspolaganje poduzeću, s tim da ih ono može koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoročnih kredita. Kredit se odobrava kao okvirni iznos. Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do prvotnog okvirnog iznosa. Kreditor je dužan osigurati sredstva pozajmljivača na njegov prvi poziv. Za takvo osiguranje sredstava banka zaračunava commitment fee – naknadu za otvaranje kreditne linije, a dužnik ju je obavezan plaćati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva. Commitment fee obično čini od 0,5 do 1 % osiguranog iznosa. Na iznose korištene u obliku kredita dužnik plaća kamatu. GRACE PERIOD Razdoblje početnog roka zajma u kojem dužnik nije obavezan započeti vraćanje zajma. Grace period je period «milosrđa» vjerovnika prema dužniku , odobren u pravilu da bi dužnik ostvario pretpostavke urednog vraćanja kredita (započeo tvornicu, započeo posao, ostvario stabilne prihode i sl.). Ugovara se kod većih iznosa, obično dugoročnih kredita, ali sve češće kod većine zajmova. Odgoda početka otplate ugovara se na nekoliko godina, a ova se pogodnost donekle kompenzira višom kamatnom stopom na kredit i provizijama. Kod nas se u praksi ponekad rabi termin «moratorij», iako on označava prekid vraćanja zajma na određeno vrijeme kako bi se dužniku dao predah za rješavanje poteškoća sa otplatom. Kamata može teći, a može se i odgoditi njezino plaćanje. D grupa esejska: 1.prednosti posredovanog nad direktnim financiranjem 2.burzovni indeks 3.NKS 4.aval esejska- HSVP i mjenica (definicija i svrha) C GRUPA 1. Okrupnjavanje banaka, navesti 5 razloga 2. Primarno i sekundarno financijsko tržište 3.HSVP 4. Mjenica, svrha, definicija 1. Razlozi okrupnjavanja (5 navesti) 2. Instrumenti kapitalnog trzista 3. Revolving kredit 4. Sto je protest mjenice i objasniti ga Esejska: KREDITNA KARTICA, ZADAĆE HNB-A, GRACE PERIOD I NOVČANO TRŽIŠTE. 1. zasto dolazi do okrupnjavanja banaka - 5 razloga 2. financijske kompanije, sto su i zasto se osnivaju 3. funkcije financijske agencije - 5 funkcija 4. kontokorektni kredit Novčano tržište NKS Bitni dijelovi mjenice Sekuritizacija u užem i širem smislu 1. prednosti neposrednog financiranja (4 prednosti) 2. grace period 3. funkcije fine (5 funkcija) 4. medjunarodni dokumentirani akreditiv i klasifikacija - Lombardni kredit - Prednosti indirektnog financiranja - Bankovna garancija - Financijske kompanije međunarodni dok.akreditiv: je instrument plaćanja, tj najaršireniji instrument međunarodnog plaćanja.on predstavlja svaki sporazum bez obzira na naziv ili opis prem akojem neka banka postupajući na zahtjev ili po nalogu svog komitenta treba platiti u korist ili akceptirati mjenice koje vuče korisnik. akreditiv je najsigurniji instrument u međunarodnom prometu, ali je nužna predaja dokumenata. vrste: odlazeći i dolazeći akreditiv, opozivi i neopozivi akr., potvrđeni i nepotvrđeni akr., obični i revolving akr., prenosivi i neprenosivi akr., po viđenju i terminski akr., domicilni u zemlji i inozemstvu, te spec.vrste kredita kao akceptacijski, reeksportni... 1.prednosti posredovanog u odnosu na izravno financiranje 2.aval,pojam,svrha 3.nks 4.što su burzovni indeksi i koji je službeni indeks zagrebačke burze? 1. 5 razloga okrupnjavanja banaka 2. vrste instrumenata trgovanja na tržištu kapitala 3. protestna mjenica 4. revolving kedit Kreditna kartica Novčano tržište Funkcije HNB Grace period ------------------------------------------------------ 1. Financijsko posredovanje 2. Devizne pričuve 3. Definicija i objašnjenja banke 4. Kreditne i financijske institucije 5. oblici okrupnjavanja banaka 6. Investicijske banke i investicijsko bankarstvo 7. Financijske kompanije 8. Državne financijske institucije 9. Primarno financijsko tržište 10. Sekundarno financijsko tržište 11. OTC tržište 12. Novčano tržište 13. Devizno tržište 14. Hipotekarni kredit i hipotekarno tržište 15. Sekuritizacija aktive 16. Informatička tehnologija i financije 17. Definiranje banaka u RH 18. Osnivanje i poslovi banaka u RH 19. Sustav osiguranja depozita to je ono kaj ja znam da se ponavlja pa nadam se da će pomoć ------------------------------------------------------------ C-funkcije središnje banke, sekuritizacija u užem i širem smislu, što je devizno tržište i tko su sudionici? jedna grupa je imala lombardni kredit, funkcije FINA-e i HSVP, a druga rambursni kredit, bitne potrepštine mjenice i međunarodni dokumentarni akreditiv...a pitalice su bile vise manje oko svih vrsta kredita, HSVPa, NKSa odnosno platnog prometa. FUNKCIJE FINE Poslovi informatičko-tehnološke podrške (sustav državne riznice, sustav prikupljanja javnih prihoda, REGOS-u) , Agencija obavlja Statistiku financijskih tokova izrađuje analize, bonitet..., Prikuplja, obrađuje i publicira podatka za statistička istraživanja, Prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi registre, Vodi i druge registre, evidencije i zbirke podataka za potrebe države i drugih subjekata, Sudjeluje u većim statističkim akcijama i popisima, Ostali poslovi za RH i lokalnu upravu. esejska: grupa B indirektno financiranje bitne potrepštine mjenice pojam i klasifikacija dokumentarnog akteditiva 4. pitanje je bilo razlozi okrupnjavanja banaka (5) esejska: razlozi okrupnjavanja banaka, razlika između otvorenih i zatvorenih inv. fondova, grace period i aval. pitanja: investicijske banke, protest mjenice, hipotekarni kredit, revolving kredit U čemu je razlika između depozitnih i nedepozitnih fin. institucija? Objasnite sekuritizaciju u užem i širem... Rambursni kredit - definicija i čemu služi Razlika između NKS-a i HVSP-a. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Fit stojanovic 2007/2008 .semestar: primarno tržište, devizno tržište, sekuritizacija,bankovni holding,štedno kreditne zadruge u RH, osnivanje banaka u RH, otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi,disintermedijacija,financijske kompanije... 2.sem: neki od kredita(kontokorentni,akceptni/avalni,potrošački,lombardni...),diskont/eskont, osobe i obveze u akreditivnom poslu,bankovna doznaka,promesa,inkaso,bankovna garancija,mjenične potrepštine i osobe,NKS,HSVP.. p.s. kod rediskonta zahtjeva i formulu, a kod bankovne doznake i njezine potrpstine 1. kolokvij: prof.dr. Vlado Leko: Financijske institucije i tržišta 2. kolokvij: Izabrani bankovni poslovi 1. međunarodna bankovna doznaka 2. akcept/aval 3. primarno fin. tržište 4. institucije pod potporom države il tako nešto 1. NKS 2. sustav osiguranja depozita 3. robni kredit 4. ne mogu se sjetiti Za drugi kolokvij: http://rapidshare.com/files/33101568/FIT_2kolokvijUPDATE.doc Za cijeli ispit: http://tinyurl.com/2j9884 - s time da u njoj fale pitanja: 87. Sredstva plaćanja, 92. HSVP 93. Nacionalni klirinski sustav 95. Racuni sudionika u platnom prometu 107. Zaduznica 112. Ovlastene banke A grupa 1& 2 nisam pisala pa ne znam 3. eskont-diskont-eskontni kredit-reeskont 4. međunarodna bankovna doznaka 5. forma i sadržaj bankovne garancije B GRUPA 1 & 2 ? 3. kontokorentni kredit 4. HSVP 5. promessa Evo ja sam danas bila na ispitu, grupa A: 1. disintermedijacija 2. investicijske banke i investicijsko bankarstvo 3. potrošački kredit 4. NKS Grupa B, od 9:30: 1. stambena drustva i stambene stedionice 2. novcano trziste: sudionici, instrumenti, gospodarski efekti 3. lombard - relombard 4. dokumentarna naplata - inkaso 1. i 2. ne znam jer sam pisala 2.kolokvij. 3.Kontokorentni kredit 4.HSVP 5.Osobe u čekovnom poslovanju DSU = NDJ = novčano deficitarne jedinice SSU = NSJ = novčano suficitarne jedinice IBRD = Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD - engleska kratica) HSVP = Hrvatski sustav velikih plaćanja NKS = Nacionalni klirinški sustav GRUPA A - lombardni kredit - osobe u čekovnom poslovanju - inkaso GRUPA B - komercijalni krediti inozemstvu - mjenične potrepštine - oblik i sadržaj bankovnih garancija kontokorentni kredit, kreditne kartice, sekuritizaciju i tijela (organi) banke ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Ovo je definicija iz biltena HNB-a. Izvucite najvažnije. Nacionalni klirinški sustav (NKS), nov sustav međubankovnoga platnog prometa, počeo je raditi 5. veljače 2001. godine. Zajedno s Hrvatskim sustavom velikih plaćanja (HSVP), međubankovnim platnim sustavom za depozitne institucije (banke i štedionice) i središnju banku, koji je u Hrvatskoj narodnoj banci uspostavljen prije dvije godine – 6. travnja 1999., čini ukupnu infrastrukturnu (tehničku i tehnološku) podršku provedbi reforme domaćega platnog prometa u Hrvatskoj. Savjet HNB-a donio je 1995. godine temeljne postavke novog sustava platnog prometa u zemlji, što uključuje: izgradnju nove infrastrukture u platnom prometu, prenošenje računa za obavljanje platnog prometa depozitnih institucija i središnje države iz Zavoda za platni promet (ZAP) u HNB, te prenošenje računa za obavljanje platnog prometa pravnih i fizičkih osoba iz ZAP-a u banke. Cilj je novog platnog prometa u zemlji: bolje upravljanje likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnošću cijeloga bankovnog i financijskog sustava; potpuna implementacija instituta dvostrukog pokrića i minimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu; ukidanje monopola u platnom prometu i pojeftinjenje usluge platnog prometa; uspostava modernog sustava platnog prometa, koji je zasnovan na preporukama EMU-a o platnom prometu i koji je kompatibilan sa sustavima razvijenih zemalja. Prvi i temeljni korak u provedbi reforme platnog prometa bilo je uvođenje HSVP-a, sustava za izvršenje međubankovnih plaćanja i evidentiranja na računima za namirenje banaka i štedionica kod HNB-a u realnom vremenu po bruto načelu. U plaćanju preko HSVP-a u potpunosti je anuliran sustavni rizik izvršenja plaćanja. Plaćanje se izvršava samo ako banka platitelj ima na svom računu sredstva za njegovo izvršenje. Početkom 2001. godine uslijedilo je uvođenje NKS-a, sustava za izvršenje međubankovnih plaćanja – "malih plaćanja", odnosno svih koja se ne izvršavaju preko HSVP-a. Platni sustav u Hrvatskoj zamišljen je i djelomično ostvaren u tri razine. Prva je razina unutar pojedinačne poslovne banke, koja obavlja plaćanje i namirenje između svojih komitenata –deponenata. Druga je razina obračun u NKS-u preko kojeg se banke međusobno namiruju za plaćanja svojih komitenata, koji su deponenti druge banke. Direktni su sudionici u obračunu preko NKS-a banke i štedionice, međutim, naloge za platne transakcije u NKS može dostaviti i ZAP (što je upravo način na koji se u ovom trenutku i odvija platni promet). Sudionik je u NKS-u i HNB, a sudionik još može biti institucija koja posreduje u obavljanju poslova platnog prometa, institucija koja obavlja poslove platnog prometa uime i za račun banke/štedionice i pravna osoba koja, na temelju posebnog ovlaštenja direktnog sudionika, dostavlja naloge za platne transakcije u NKS radi obračuna. Treća je razina HSVP. Obračun između depozitnih institucija, direktnih sudionika u NKS-u, odvija se preko njihovih obračunskih računa. Osnovno je obilježje obračunskog računa depozitne institucije u NKS-u nulti saldo na kraju radnog dana i utvrđivanje limita na tom obračunskom računu za sljedeći radni dan. Limit za obračunski račun odobrava i zadaje sama depozitna institucija, a visina je odobrenog limita pokriće na obračunskom računu kako bi se platne transakcije u NKS-u mogle odvijati. Uloga je limita prije svega u tome da jamči izvršenje plaćanja i zaštićuje čitav sustav od rizika. Upravo je zato u početku, kad je uveden NKS, bankama bilo dopušteno da u limit mogu uračunavati i ukupnu mogućnost korištenja lombardnog kredita. Taj, sekundarni izvor likvidnosti bio je uračunat u potencijal depozitne institucije pri NKS-u, kako bi se u tim početnim danima omogućilo uredno funkcioniranje sustava i unatoč eventualno nepreciznoj procjeni likvidnosti pojedine depozitne institucije. U ožujku je ta mogućnost bila dokinuta. Obračuni se u NKS-u odvijaju u tri ciklusa, tijekom kojih se primaju nalozi. Na kraju ciklusa, ako je ukupna suma naloga unutar limita pojedine banke, izvršava se namirenje, koja je organizirana po neto multilateralnom načelu. Na kraju dana obračunski račun depozitne institucije u NKS-u izmiruje se s njezinim računom za namirenje u HSVP-u i formira se konačno stanje računa za namirenje (žiroračuna) depozitne institucije kod HNB-a. Ulazak platnog prometa po računima pravnih osoba u banke bit će završna faza reforme platnog prometa, koja bi se trebala realizirati do kraja ove godine (zajedno s reguliranjem platnog prometa po računima države). Radi toga doneseni su odgovarajući podzakonski propisi koji uključuju i uspostavu Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata. Za taj završni korak potrebno je donošenje novog Zakona o platnom prometu. U međuvremenu je jedanaest banaka podnijelo zahtjev HNB-u za obavljanje poslova platnog prometa za svoje komitente. Tek kad platni promet za pravne osobe doista i prijeđe u banke (poslove platnog prometa za fizičke osobe banke već obavljaju), krajnji će korisnici, gospodarski subjekti, osjetiti vidljivo poboljšanje platnog prometa. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1.otc tržišta 2.otvoreni i zatvoreni investiciski fondovi 3.akceptni kredit 4.osobe u akreditivnom poslu i njihove obveze 1. eskontni kredit, reeskont 2. dokumentarna naplata 3. sekuritizacija aktive 4. stambena društva, stambene štedionice 1. međunarodna bankovna doznaka 2. lombardni kredit 3. akcept /prihvat mjenice 1. investicijske banke i investicijsko bankarstvo 2. novčano tržište 3. komercijalni krediti inozemstvu 4. NKS 1.potrošački krediti 2.promesa 3.mirovinski fondovi 4.kreditna pisma 5.devizno tržište -------------------------------------------------------------------------------------------------- 40 pitanja sta se cesto ponavljaju (1 dio) prednosti posredovanog u odnosu na izravno financiranje devizne pričuve definicija i objašnjenje banaka kreditne i financijske institucije bankovni holding financijske kompanije investicijske banke i investicijsko bankarstvo ------------ primarno i sekundarno fin. tržište OTC (al nisam sigurna) novčano tržište hipotekarni kredit sekuritizacija problemi primjene suvremene tehnologije u financ. sustav osiguranja depozita --------- ciljevi hrvatskih zakona o bankama poslovi banaka u RH tijela(organi banke) (2 dio) diskont-eskont/rediskont-reeskont lombard/relombard kontokorentni kredit akceptni i avalni rambursni procedura odobravanja bankovnih kredita (FAZE)(asist.Pavković je naglasila da je to važno) kredit dobavljača robni i financijski krediti ------------ surogati hrvatski sustav velikih plaćanja obilježja razvijenog platnog prometa razvijenih zemalja (Pavković naglasila da je vazno) poslovi platnog prometa (pavković naglasila..) mjenica-potrepštine i osobe u mjeničnom poslu sustav klirinških plaćanja ( to je moja prosudba da je vazno...) bankovna doznaka inkaso akreditiv- osobe u akreditivnom poslu ------------------------------------------------------------------------------------------------------ 1. državne i od države podupirane (sponzorirane) fin. inst. 2. investicijske banke i investicijsko bankarstvo 3. mirovinski fondovi - Kontokorentni kredit - Klirinški sustav međunarodnih plaćanja - Forma i sadržaj bankovne garancije 1.Definicija banaka i poslovi (HR i EU) 2.Disintermedijacija 3.Lombard-relombard 4.Hrvatski sustav velikih plaćanja 1. mirovinski fondovi 2. stambena društva, stambene štedionice 3. investicijske banke i investicijsko bankarstvo 1.Središnja banka i njene funkcije 2. Novčano tržište 3.Potrošački kredit 4.Međunarodna bankovna doznaka 1. primarno financijsko trziste 2. akceptni i avalni kredit 3. dokumentarna naplata - inkaso 3. mirovinski fondovi 1.otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi 2. kontokorentni kredit 3. bankovna doznaka 4. koje oblike štedno ugovornih institucija poznajes? 1. Sekuritizacija aktive 2. Stambena drustva i stambene stedionice 3. Diskont, diskontni kredit, reeskont 4. Forma i sadrzaj bankovne garancije 1.novčano tržište 2.akceptni kredit 3.financijske kompanije 4.nks Grupa A: Disintermedijacija Kredit dobavljača HSVP i mislim devizno tržište Grupa B Novčano tržište Financijske kompanije Akceptni kredit NKS 1. Izravno direktno financiranje 2. Investicijske banke i investicijsko bankarstvo 3. Akceptni i avalni krediti 4. Zamjenice novca B grupa: 1. Depozitno- kreditni aparat (kompleks) i nedepozitne financijske institucije 2. Financijske kompanije 3. Diskont-eksont, eskontni kredit, reeskont 4. Promesa 1.devizno tržište 2.potrošački kredit 3.međunarodna bankovna doznaka 4.funkcija središnje banke 1.otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi 2.sekuritizacija aktive 3.OTC tržište 4.lombard-relombard 5.osobe i obaveze u međunarodnom akreditivu 1. Funkcije središnje banke 2. Financijske kompanije 3. Regulacija, deregulacija, reregulacija u financijama 4. Eskontni kredit, reeskont 5. Sudionici i njihove obveze u akreditivnom poslu 1. Akcept mjenice je a) mjenicno jamstvo b) prihvat mjenice 2. Sustav osiguranja depozita u RH ( do kojeg iznosa ) a) 50 000 b) 150 000 c) 100 000 3. Institucionalni investitori za razliku od individualnih investitora disperziraju rizik i to tako da formiraju različitu strukturu ulaganja. Institucionalni investitor kupuje najveći dio vrijednosnih papira na financijskom tržištu, a veličinom utječu na cijene i uvjete na tržištu 4. Na koristeni dio kontnokorentnog kredita korisnik placa a) aktivnu kamatu b) pasivnu kamatu c) proviziju 5. Rezident je - ne sjecam se ponudjenih odgovora, ali rezident je pravna ili fizicka osoba sa sjedistem tj. prebivalistem u RH koju zakon tretira kao domacu osobu a) b) c) 6. Dealeri posluju a) za svoj racun b) za tudji racun 7. Platni promet se obavlja preko racuna a) tekucih transakcija b) 'nultog' racuna c) 8. Promesa je vrsta a) sola mjenice b) trasirane mjenice 9. Ako poduzece kupi 3mjesecne blagajnicke zapise drzave to je a) direktno financiranje b) indirektno financiranje 10. Najveci ponudjaci viska novca a) drzava b) poduzeca c) kucanstva - banka (u Hr i Eu) - sustav osiguranja depozita - lombardni kredit - osobe u medjunarodnom akreditivu 1.ciljevi,fje središnje banke 2.potrošački kredit 3.međunarodna bankovna doznaka 4.devizno tržište 1. otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi 2. novčano tržište 3. lombard/relombard 4. osobe i uloge u akreditivnom poslu 5. sekuritizacija aktive def. banaka i objašnjenje investicijske banke i investicijsko bankarstvo potrošaćki kredit promesa 1. devizne pričuve: struktura i vrste 2. investicijske banke i inv. bankarstvo 3. OTC fin. tržište 4. akceptni kredit 5. dokumentarna naplata-inkaso 1. Direktno financiranje 2. Stambena društva i stambene štedionice 3. Burza vrijednosnica 4. Potrošački kredit 5. Promesa - promissory note 1. Središnja banka funkcija i zadaća 2. regulacija, deregulacija i reregulacija 3. financijske kompanije 4. Međunarodni dokumentarni akreditiv 5. reeskont, diskont-eskont Pitalice: 1. razlika direktni i indirektni, samo nabroji 2. Busparkasse je... 3. Swift je i imaš ponuđeno a, b, c 4. kod vlastite sola mjenice rekta klauzula je bitna ili nebitna potrepština 5. kontokorentni kredit se odobrava a) građanstvu, b) poduzećima, c) državi 1. Devizne rezerve 2. Sekuritizacija 3. Lombard, relombard 4. Zamjenice novca