FIT jakovcevic ispit vo ekipa ovo su vam sva esejska koja budu u ispitu_________________ O FINANCIJSKI SUSTAV Zadaci financijskog sustava: mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih – transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili za investiranje. raspoloživi novčani kapital usmjeriti u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. Uz formiranje dovoljnog kapitala i njegovu uspješnu alokaciju, financijski sustav ima i slijedeće funkcije: 1. štedna funkcija ® transfer štednje (iz suficitarnih sektora u deficitarne sektore) 2. funkcija likvidnosti (mogućnost brzog pretvaranja vrijednosnih papira u novac) 3. kreditna funkcija ( dostupnost financijskih sredstava svakom gospodarskom subjektu) 4. funkcija plaćanja (osigurati dovoljan broj šalterskih mjesta i bankovnih institucija) 5. gospodarsko-politička funkcija mora podržavati temeljne strateške ciljeve gospodarske politike 6. funkcija čuvanja kupovne moći domicilne valute 7. smanjivanje rizika krađe, gubitka na imovinu i dohotku PREDNOSTI INDIREKTNOG NAD DIREKTNIM FINANCIRANJEM 1. mogućnost kreiranja potraživanja raznolikijih denominacija ® moguće je dobiti veliki poslovni kredit iz brojnih malih štednih uloga kod banke 2. financijske institucije disperziraju rizik ® intermedijacija rizika 3. mogućnost mijenjanja dospijeća potraživanja ® intermedijacija dospijeća (polozi jednog dospijeća, a potraživanja drugog) 4. većina sekundarnih obveza visoko je likvidna. Takva su potraživanja investitorima pogodna jer ih brzo mogu pretvoriti u novac ili u drugi oblik financijskog ulaganja. 5. informacijska intermedijacija- investitori ne moraju analizirati svaki projekt već se oslanjanju na analitičku vještinu intermedijara. NAJVAŽNIJE FUNKCIJE SREDIŠNJE BANKE 1. reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka (održavanje likvidnosti privrede) ® Ovu funkciju centralna banka ostvaruje instrumentima monetarno-kreditne politike: eskontnom-diskontnom stopom, kupnjom i prodajom vrijednosnica na otvorenom tržištu, politikom obvezne rezerve, ponekad selektivnom kreditnom politikom ili izravnim kvantitativnim određivanjem kreditne aktivnosti banaka. 2. održavanje likvidnosti banaka i štednih depozitnih institucija 3. održavanje međunarodne likvidnosti, tj. briga za bilancu plaćanja propisivanjem monetarnih mjera koje na nju utječu, formiranjem deviznih pričuva, sudjelovanjem na deviznom tržištu, reguliranjem i kontrolom platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom, deviznom kontrolom. 4. emisija novca: središnje banke su jedine institucije koje su od države ovlaštene emitirati tzv. primarni novac kroz kreditiranje banaka, kupnju državnih vrijednosnica, kupovinu deviza i sl. Kao pasivna protustavka ovim poslovima u bilanci središnje banke nalaze se depoziti banaka i gotovina središnje banke u opticaju 5. suradnja s međunarodnim i regionalnim monetarnim i financijskim institucijama, ostvarivanje međudržavnih financijskih sporazuma i suradnje i sl. 6. poslovi analiza, statistike, pribavljanja informacija i prikupljanja podataka 7. određeni poslovi za račun države FUNKCIJE HNB-A -emitiranje primarnog novca, -transakcije vrijednosnih papira, -poslovi fiskalnog agenta za državu i -poslovi refinanciranja. HNB ima dva temeljna cilja: 1. odgovorna je za stabilnost CIJENA 2. opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Da bi HNB ostvarila ciljeve, ona poduzima čitav niz mjera: · utvrđuje količinu novca u opticaju, · utvrđuje opću likvidnost banaka, · brine se o održavanju opće likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, · izdaje novčanice i gotov novac, · obavlja određene poslove za RH, usklađuje informacijski sustav za svoje potrebe OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA Do udruživanja banaka dolazi zbog ostvarivanja više profitabilnosti, zbog lakšeg obavljanja poslova, boljeg poreznog tretmana, lakšeg obavljanja međunarodnog poslovanja, izbjegavanja zakonskih propisa i sl. Oblici okrupnjavanja banaka su: bankovni holding, bankovni konzorcij, multinacionalna banka i kupovni ili bankovni sindikat. BANKOVNI HOLDING je oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka (vršna banka)posjeduje kontrolni paket dionica s pravom glasa ili većinski udjel u drugoj ili više drugih banaka ili financijskih institucija ( banke kćeri-subsidiarije) Banka subsidiarija zadržava pravnu samostalnost i djeluje kao posebna organizacija, ali kao ovisno društvo mora slijediti ciljeve i politike nadređene banke. Svrhe osnivanja: obavljanje onih poslova koji su bankama inače zabranjeni rast kroz stjecanje drugih banaka i nebankovnih financijskih institucija regionalna ekspanzija na domaćem tržištu ili na tržištima drugih zemalja smanjivanje troškova, racionalizacija poslovanja ostvarivanje poreznih olakšica podjela rizika između subsidiarija jačanje konkurentnosti BANKOVNI KONZORCIJ je način okrupnjavanja kapitala banaka ugovornim udruživanjem banaka radi ostvarivanja nekog značajnog projekta što ga one pojedinačno nisu u stanju izvesti ili ga mogu ostvariti uz teškoće. Za trajanje konzorcija banke zadržavaju samostalnost, a u konzorcij ulažu kapital, kadrove, tehniku… MULTINACIONALNA BANKA je ona koja obavlja sve bankovne poslove. U internacionalnom je vlasništvu i posluje na međunarodnom tržištu. Profit zarađuje na razlici tečajeva i na razlici cijena na pojedinim financijskim tržištima. KUPOVNI ili BANKOVNI SINDIKAT je grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tržištu. FINANCIJSKE KOMPANIJE Financijske kompanije osnivaju velike proizvođačke i trgovačke korporacije, banke, osiguravateljna društva i druge financijske institucije. Banke osnivaju financijske kompanije da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obično zabranjeni ili ograničeni. Financijske kompanije ne uzimaju depozite od široke javnosti, već sredstva pribavljaju “na veliko” emisijama komercijalnih papira i dugoročnih obveznica (3/4 izvora), uzimanjem kredita od banaka i emisijom dionica. Tako pribavljene izvore plasiraju “na malo” u obliku kredita stanovništvu i poduzećima. Glavni im je zadatak da kao specijalisti osiguraju kratkoročne i srednjoročne kredite potrošnji i poduzećima. Velike korporacije osnivaju financijske kompanije da bi ušle u financijske poslove. Motiv osnivanja im je financiranje prodaje proizvoda korporacije (osnivača) kreditiranjem kupaca, financiranje vlastite proizvodnje ili zarada na financijskim transakcijama. Sve više preuzimaju i poslove leasinga, kreditnih kartica, financiranja obnove kuća i sl. Pri tom su financijske kompanije odvojene od poslovanja korporacije koja ih osniva, ali ostvaruju njezine interese. Vrste financijskih kompanija su: Potrošačke financijske kompanije izravno odobravaju kredite potrošačima uglavnom za kupnju robe. Takve kompanije obično su vlasništvo zainteresiranih proizvođača ili trgovaca, a mogu biti i u vlasništvu banaka. Prodajne financijske kompanije financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju proizvode tvrtke osnivača. Poslovne financijske kompanije financiraju posebne potrebe poduzeća kao npr. leasing ili kupnju potraživanja uz diskont – faktoringom. Najčvršća interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih podružnica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraživanja korporacija. PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE Primarno (emisijsko) tržište je ono na kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica. Prodajom emisije vrijednosnica prikuplja se nova novčana štednja ili trenutno nezaposleni novac. Novom emisijom dionica povećava se ka pital izdavatelja, a novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugoročna novčana sredstva. Izdavanjem vrijednosnica i njihovom rasprodajom završava život toga instrumenta na primarnom tržištu, a sve ostale prodaje odvijat će se na sekundarnom tržištu. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE Na sekundarnom financijskom tržištu se odvija stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli prethodnom rasprodajom na primarnom tržištu. Tu se mijenjaju vlasnici već emitiranih vrijednosnica, odnosno vrijednosnice se prodaju prije njihovog dospijeća. Zato se ovo tržište zove i transakcijsko tržište, ili tržište “druge ruke”. BURZOVNI INDEKSI I prosjeci pokazatelji su stanja na burzovnim tržištima. Koncipirani su tako da mjere i izvješćuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica koje su reprezentativne za cijelo tržište ili za neki njegov dio NOVČANO TRŽIŠTE Na njemu se trguje novcem, a rok dospijeća instrumenta je do godinu dana. Zadatak: svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem u funkciji transakcijskog sredstva kako bi one postigle likvidnost kojom se omogućavaju tekuća plaćanja njihovih komitenata. Dijeli se na tržište novca ( bankovne likvidne rezerve) i tržište kratkoročnih vrijednosnica (instrumenti ovog tržišta su blagajnički zapisi ministarstva financija, kratkoročne zadužnice državnih agencija, središnje banke i banaka). TRŽIŠTE KAPITALA Skup je institucija, financijskih instrumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulažu u fiksne fondove i opremu. Na ovom tržištu kupuju se i prodaju financijski instrumenti s dospijećem preko jedne godine: korporacijske obveznice, državne obveznice i obveznice lokalnih vlasti, hipotekarne obveznice i note, obične i preferencijalne dionice, dugoročni krediti banaka. DISINTERMEDIJACIJA Pojava preseljenja novčanih sredstava s indirektnog na direktno i neposredno tržište, čime se zaobilazi posrednička uloga financijskih institucija, a krajni zajmodavci i krajni zajmoprimaoci posluju izravno. Više je uzroka ove pojave: među najvažnijim bila su ograničenja kamatnih stopa koje su depozitne institucije smjele obračunavati na depozite primljene od javnosti. Drugi uzrok je u činjenici da mnoga velika poduzeća imaju bolji bonitet od mnogih financijskih posrednika i da se novčana potraživanja prema njima na tržištu prihvaćaju bez rezervi, što je brojnim tvrtkama omogućilo jeftinije izravno zaduživanje na financijskim tržištima umjesto uzimanja bankovnih kredita. SEKURITIZACIJA AKTIVE Sekuritizacija je pozajmljivanje na otvorenom tržištu putem vrijednosnih papira. u užem smislu sekuritizacija je praksa kreiranja utrživih financijskih instrumenata- zadužnica na temelju nekih oblika aktive. Takvo se financiranje naziva “financiranje na osnovi aktive”, a takve vrijednosnice su vrijednosnice osigurane aktivom. Sekuritizaciju su razvile financijske organizacije i velike korporacije da bi iz bilance izvukle potraživanja podložna promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku i dr. EVERGREEN KREDIT Je specifična vrsta kredita bez roka dospijeća s pravom banke da ga u određenim vremenskim razmacima pretvori u kredit s rokom, što ga pretvara u revolving kredit. GRACE PERIOD Razdoblje početnog roka zajma u kojem dužnik nije obvezan započeti vračanje zajma. Grace period je period milosrđa vjerovnika prema dužniku odobren u pravilu da bi dužnik ostvario pretpostavke urednog vraćanja kredita(izgradio tvornicu, ostvario stabilne prihode) ugovara se kod većih iznosa, obično dugoročnih kredita. Odgoda početkom otplate ugovara se na nekoliko godina , a ova se pogodnost donekle kompenzira višom kamatnom stopom na kredit i provizijama. KONTOKORENTNI KREDITI Kontokorentni kredit banke odobren po tekućem računu komitenta. Odobrenjem ovog kredita banka dozvoljava korisniku izdavanje naloga plaćanja do određene svote preko raspoloživog pokrića na tekućem računu. Kamatu korisnik plaća na iskorišteni dio kredita, a na neiskorišteni dio proviziju. KREDITNA KARTICA Instrument bezgotovinskog platnog prometa koji služi i kao pogodno sredstvo kratkoročnog potrošačkog kreditiranja. Temelj izdavanja kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice. Vlasnik kartice je izdatnik , a korisniku se daje na upotrebu. Izdatnik kartice ima koristi od članarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novčanih sredstava ili kamata na odobreni kredit. KREDITNA SPOSOBNOST Karakteristike dužnika prema kojima kreditor procjenjuje da li će mu odobreni kredit biti otplaćen u skladu s ugovorom. LOMBARDNI KREDIT Kratkoročni kredit odobren na podlozi realnih pokretnih vrijednosti kao što su zlato i predmeti od dragocjenih kovina, umjetnički predmeti, vrijednosni papiri i komercijalni papiri. Banka ili zalagaonica odobrava kredit kao postotak od procijenjene vrijednosti, preuzimajući je do njenog iskupa, tj. do konačne otplate kredita. Dužnik stalno ostaje vlasnikom predmeta. U slučaju da dužnik njie u stanju vratiti kredit banka ima pravo prodati založene stvari i naplatiti dug. Rokovi kredita su kratki. RAMBURSNI KREDIT Posebna vrste akceptnog kredita što ga banke odobravaju na osnovi robnih dokumenata prenesenih na njih. Primjenjuju ga pri uvozu iz prekomorskih zemalja, a banke ga odobravaju uvozniku dajući akcept na mjenici kojom izvozniku osiguravaju isplatu mjenice o dospijeću. REVOLVING KREDIT Sporazum po kojem kreditor stavlja određeni iznos novčanih sredstava na raspolaganje poduzeću s tim da ih ono može koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoročnih kredita. Kredit se odobrava kao okvirni iznos. Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita ih obnavlja do prvotnog okvirnog iznosa. Kreditor je dužan osigurati sredstva pozajmljivaču na njegov prvi poziv. Za takvo osiguranje sredstava banka zaračunava commitment fee –naknadu za otvaranje kreditne linije, a dužnik ju je obavezan plaćati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva. Commitent fee obično predstavlja 0,5 do 1% osiguranog iznosa. Na iznose korištene u obliku kredita dužnik plaća kamatu. FUNKCIJE FINE Poslovi informatičko-tehnološke podrške (sustav državne riznice, sustav prikupljanja javnih prihoda, REGOS-u) , Agencija obavlja Statistiku financijskih tokova izrađuje analize, bonitet..., Prikuplja, obrađuje i publicira podatka za statistička istraživanja, Prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi registre, Vodi i druge registre, evidencije i zbirke podataka za potrebe države i drugih subjekata, Sudjeluje u većim statističkim akcijama i popisima, Ostali poslovi za RH i lokalnu upravu. Nadzor nad zakonitošću agencije probodi Ministarstvo financija, a nadzor nad financijskim poslovanjem obavlja Državni ured za reviziju. NKS NKS je sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom načelu. Financijska agencija je vlasnik i operativni upravitelj NKS-a. Nacionalni klirinški sustav namijenjen je obračunu velikog broja međubankovnih platnih transakcija koje glase na male iznose Do 100.000HRK Sudionici u NKS-u su: banke, HNB i treće strane. HSVP-Sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu. Namjena mu je obračun međubankovnih platnih transakcija koje glase na velike novčane iznose (veće od 100.000kn). Sudionici su HNB i banke. HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSPV-a MJENICA-Vrijednosni papir na određenu svotu novca čija je primjena regulirana mjeničnim pravom. Ona je instrument kreditiranja, plaćanja i osiguranja plaćanja. MJENIČNE POTREPŠTINE bitne potrepštine trasirane i vlastite sola mjenice oznaka mjenice za trasiranu bezuvjetni nalog, a za sola bezuvjetno obećanje plaćanja određene svote novca ime trasata (samo trasirana mjenica) dan mjeničnog dospijeća mjesto plaćanja ime korisnika mjenice – remitenta mjesto i dan izdanja mjenice potpis izdavaoca mjenice – trasanta PROTEST MJENICE Protest se podiže kod protestnog tijela ovlaštenog zakonom koje je nadležno mjesno za osobu protiv koje se podiže protest. Kada se podiže protest,protestno tijelo podnosi mjenicu onome protiv koga se protest traži i poziva ga da izvrši zahtijevanu činidbu. Sadrži: prijepis protestiranje mjenice te sve izjave i napomene na njoj i ime ili tvrtku osobe po čijem se zahtjevu i protiv koje se protest podiže AVAL Isplata mjenice može se za cijelu mjeničnu svotu osigurati avalom ili mjeničnim jamstvom. Aval se daje na mjenici i potpisuje ga avalista. Iz danog avala treba se vidjeti za koga je dan, a ako se to ne vidi smatra se da je dan za trasanta. Avalista odgovara onako kako odgovara osoba za koju jamči. Kad isplati mjenicu avalista stječe pravo iz mjenice protiv onoga za koga je jamčio , kao i protiv onih koji su njemu po mjenici odgovorni (pravo na regres). BANKOVNA GARANCIJA Bankovna garancija je poseban instrument osiguranja plaćanja i izvršenja ugovornih obveza u ugovorenom roku, kojim određena banka garantira korisniku bankovne garancije da će njen komitent o ugovorenom roku izvršiti sve preuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku garancije i ukoliko ih on ne izvrši da će ih izvršiti sama banka. Vrste : obična, solidarna, bezuvjetna, uvjetna, bankovna garancija za plačanja, činidbena bankovna garancija